Zakonski rok za žalbu
Presuda u Belgiji mora biti službeno dostavljena kako bi započeo rok za žalbu i kako bi se mogla izvršiti. Za jedno i drugo neophodno je (osim izuzetaka) zatražiti od ovrhovoditelja (« huissier de justice ») službenu dostavu (« signifier ») presude osobi koja je mora izvršiti.
Na primjer, presuda kojom je najmoprimac (uglavnom tuženik) osuđen platiti najamninu i primoran izaći iz unajmljene nekretnine mora biti službeno dostavljena na zahtjev najmodavca (tužitelja) prije nego se može koristiti sila (policija…) za izbacivanje iz stana ili za pokušaj pljenidbe pokretnina, nekretnina ili računa najmoprimca.
Osim u izuzetcima i stvarno vrlo teško dokazane više sile, rok za žalbu je u Belgiji mjesec dana od službene dostave presude.
Nedovoljno informacija u vezi s pravnim lijekovima
Službeni dokument kojim ovrhovoditelj dostavlja presudu (« signification d’un jugement ») mora sadržavati niz podataka, ali ne mora po zakonu navoditi da rok za žalbu počinje teći od njegove dostave, ili dostupnost pravnih lijekova protiv dostavljene presude, a kamoli rok u kojem je moguće uložiti takvu žalbu ili podatke o sudu kojem se eventualna žalba mora podnijeti (1).
To znači da dokument kojim ste službeno obaviješteni da vas presuda obvezuje nešto platiti ili napraviti ne mora sadržati bilo kakve informacije u vezi s vašim pravom na ulaganje žalbe protiv te presude ili u vezi s rokom u kojem je žalba moguća.
Sve su presude, osim izuzetaka, ovršne !
Istina je da su već nekoliko godina čak i prvostupanjske presude u Belgiji principijelno ovršne (osim izuzetaka), što znači da se moraju izvršiti čak i ako je protiv njih uložena žalba ili dok još nije istekao rok za žalbu. Ova velika promjena u belgijskom sudskom postupku imala je za cilj smanjivanje broja žalbi, jer se prva presuda u međuvremenu morala ipak izvršiti. Istina je da će osoba koja mora u svakom slučaju platiti neki iznos ili drugačije izvršiti prvostupanjsku presudu malo više razmišljati o korisnosti ulaganja žalbe u toj situaciji. Treba na kraju uzeti u obzir da u Belgiji nema vraćanja spora na niži sud, te da se žalbom cijeli spor prebacuje na viši sud koji odlučuje iznova o cijelom predmetu (2).
Kako « običan građanin » može razumjeti svoja prava u vezi s pravnim lijekovima nakon primitka presude ?
Vratimo se službenoj dostavi presude. Ako niste odvjetnik, sudac ili ovrhovoditelj, vjerojatno nećete znati sa sigurnošću koliko vremena imate za ulaganje žalbe ako vam je službeno uručena presuda. Već dugi niz godina smatram da je to nerazumljivo na temelju prava na žalbu i na pristup sudu. Izgleda da će napokon doći do promjene u Belgiji.
Važna presuda Ustavnog suda (10. veljače 2022.)
Naime, belgijski Ustavni sud nedavno je donio presudu koja će napokon promijeniti stvari.
U jednom je predmetu službena dostava presude izvršena 22. travnja 2020., nakon što su ponovno omogućene službene dostave čiji sadržaj nije hitan, a sve poslije prvog lock downa vezanog uz Kovid 19. Žalba protiv te presude uložena je tek 15. lipnja 2020., znači više od mjesec dana nakon službene dostave, a žalitelj nije imao uvjete kako bi dokazao da nije mogao uložiti žalbu na vrijeme radi više sile.
Žalitelj je naveo da službena dostava nije bila potpuna jer u njoj nije bilo navedeno da rok za žalbu počinje teći od same službene dostave te time pravo na djelotvoran pravni lijek nije bio garantiran.
Ustavni je sud trebao provjeriti je li neophodno da službena dostava presude sadržava pravne lijekove protiv te presude, rok u kojem žalba može biti uložena, te ime i adresu nadležnog suda, sve na temelju članka 6 Europske povelje o ljudskim pravima, članaka 10 i 11 belgijskog Ustava (načelo jednakosti pred zakonom) i općih načela koja garantiraju pristup sucu, imajući u obzir da članak 43 Zakona o parničnom postupku ne predviđa takvu obvezu.
Cilj službene dostave je informiranje
Kako bi se pravo na učinkovit pravni lijek moglo zagarantirati u roku koji počinje službenom dostavom presude, neophodno je omogućiti primatelju službene dostave da, u kratkom roku i bez prevelikih napora, primi na znanje ne samo dokumente koji su mu uručeni već i detalje pravnog lijeka protiv presude koja mu je uručena.
Ustavni sud smatra znači da :
« Le droit à un procès équitable exige en effet non seulement que les possibilités et délais pour exercer des voies de recours soient posés avec clarté, mais aussi qu’ils soient portés à la connaissance du justiciable de la manière la plus explicite possible. Il s’agit là de l’objet même d’une signification, qui est d’informer le justiciable ».
Sud znači smatra da « pravo na pošteno suđenje zahtjeva ne samo jasne mjere o mogućnostima i rokovima dostupnih pravnih lijekova, već i da su isti dani na znanje pravnom subjektu na najeksplicitniji način. To je čak i sam razlog službene dostave, koji je informirati parničare ».
Na kraju je Ustavni sud odlučio sljedeće :
« En ce qu’il ne prévoit pas que, lors de la signification d’un jugement, il y a lieu d’indiquer les voies de recours, le délai dans lequel ce ou ces recours doivent être introduits ainsi que la dénomination et l’adresse de la juridiction compétente pour en connaître, l’article 43 du Code judiciaire viole les articles 10 et 11 de la Constitution, lus en combinaison avec l’article 6 de la Convention européenne des droits de l’homme et avec les principes généraux garantissant le droit d’accès au juge ».
U prijevodu to znači:
« Time što ne predviđa da je, kod službene dostave presude, neophodno navesti pravne lijekove, rok u kojem se ti pravni lijekovi mogu koristiti te ime i adresu nadležnog suda, članak 43 Zakona o parničnom postupku protivan je člancima 10 i 11 Ustava, koji se čita zajedno sa člankom 6 Europske povelje o ljudskim pravima i općim načelima koji garantiraju pravo na pristup sucu ».
Rok za žalbu ne počinje u principu teći ukoliko službene dostave presuda ne sadrže upute o pravnim lijekovima, rok u kojem je moguće koristiti pravne lijekove, te ime i adresu za to nadležnog suda.
Posljedice presude Ustavnog suda vrijede samo za ubuduće
Posljedice te odluke bi mogle biti goleme jer bi u teoriji rok za žalbu protiv svih presuda mogao biti još otvoren !
Imajući to u vidu, Ustavni je sud odlučio da su pravne posljedice službenih dostava izvršenih do danas i do kraja 2022. važeće, kako bi zakonodavac mogao donijeti zakon kojim će garantirati da su te informacije dane na znanje pravnim subjektima kod službenih dostava presuda.
To znači da još nije neophodno informirati, u dokumentu kojim se službene dostavlja presuda, o postojećim pravnim lijekovima protiv te presude, ili o detaljima o nadležnom sudu u slučaju korištenja pravnog lijeka.
Ustavni je sud sigurno uzeo u obzir i prava osoba koje su tražile od svojih ovrhovoditelja (uglavnom preko odvjetnika) da službeno dostave presude dužnicima. Te su osobe poštivale mjerodavni Zakon o parničnom postupku, kao i njihov ovrhovoditelj, te ne bi trebale trpjeti to što zakonodavac (belgijska država) ne poštuje ustav i Europsku povelju o ljudskim pravima.
Pirova pobjeda za žalitelja ali ne i za ljudska prava
U sporu u kojem je Ustavni sud donio gore navedenu presudu, pobjeda žalitelja je izgleda pirova. Naime, mada je bio u pravu, njegova žalba će na kraju biti odbačena radi toga što je prekasno uložena.
Odšteta od belgijske države ?
Možda još postoji mogućnost tražiti odštetu od belgijske države iz razloga nepoštivanja Ustava, općih načela i Europske povelje o ljudskim pravima.
Ipak, pronaći mogućnosti da se belgijska država osudi na odštetu nije jednostavno, i visina odštete bi bila teška za odrediti.
I što sad ?
Ipak, nije sigurno da će belgijski zakonodavac poštivati rok za promjenu zakona kako bi poštivao Ustav i Europsku povelju o ljudskim pravima (3).
Od siječnja 2023., čak i ako se zakon ne promjeni, u svakom slučaju će se preporučati da se u službenim dostavama presuda dodaju rok za žalbu i detalji o nadležnom sudu. U protivnom slučaju, rok za žalbu neće početi teći.
Istina je također da ovrhovoditelji često već uključuju u službene dostave razne informacije o pravnim lijekovima, ali je vjerojatno da će se te informacije morati popuniti posebno za svaku službenu dostavu.
U svakom slučaju, ako dobijete bilo kakvo službeno pismo od ovrhovoditelja (« huissier de justice »), obratite se što prije odvjetniku ako niste sigurni kako dalje.
Tristan Krstić
1. Usporedbe radi, u poreznom administrativnim postupkom, već dugi niz godina, odluke porezne uprave kojom se rješava porezna reklamacija mora sadržavati precizne detalje o pravnim lijekovima, o roku za žalbu i o nadležnom sudu. Ukoliko te informacije nisu navedene, rok za žalbu ne počinje teći. Isto tako, u nekim sporovima, kao npr. u vezi s usvajanjem, presude službeno dostavlja sud te jasno precizira mogućnosti žalbe.
2. Moram priznati da nikako ne mogu razumjeti razloge zbog kojih u Hrvatskoj još uvijek postoji takva mogućnost.
3. Ustavni sud smatra dugi niz godina da porezni obveznici imaju pravo tražiti uvjetne porezne kazne, mada to zakon ne predviđa. Kako se zakon ne mijenja, sudovi uglavnom smatraju da nemaju mogućnost donijeti uvjetnu presudu.