Od 1. siječnja 2024. na snagu će stupiti nove odredbe za nasljedstva otvorena u Bruxellesu i za darovanja od strane rezidenata Bruxellesa.
Briselski Parlament donio je uredbu s ciljem prilagodbe briselskog poreznog prava novim obiteljskim strukturama (uredba od 6. srpnja 2023., Moniteur belge od 27. rujna 2023.). Kao što je to već učinila Flamanska regija, cilj je modernizirati prava na nasljedstvo i darovanje te posebno predvidjeti porezni okvir za neformalne parove ili nesrodnike, uzimajući u obzir povećanje životne dobi i dobi u kojoj se najčešće nasljeđuje.
Glavne mjere su sljedeće.
Izvanbračna zajednica / neprijavljeni životni partneri: ("cohabitant de fait" - ! izvanbračna zajednica u Belgiji nema posljedice koje ima u Hrvatskoj, bila ta zajednica duža od 3 godine ili ako rodilo se zajedničko dijete)
Pod uvjetom da mogu dokazati suživot u trajanju od godinu dana i postojanje zajedničkog kućanstva, neprijavljeni životni partneri će moći koristiti tarife poreza na nasljedstvo koja se primjenjuje između "partnera" (to jest između supružnika i između zakonskih partnera). Međutim, potrebno će biti trajanje suživota od tri godine kako bi se ostvarila prava na smanjeni porez na glavnu rezidenciju i za primjenu povoljnog režima u vezi s prijenosom poduzeća i obiteljskih društava. To je značajan korak naprijed jer su do sada nasljedstva između neprijavljeni životni partneri bila oporezivana po stopi "između ostalih osoba", s maksimalnom stopom od čak 80% za iznos iznad 175.000 €. Valja napomenuti da neprijavljeni životni partneri nisu jedan prema drugom zakonski nasljednici: oporuka je neophodna da bi jedan mogao postati nasljednik drugog.
Na isti način, i pod istim uvjetima kao što su predviđeni u vezi s porezom na nasljedstvo, darovanja između neprijavljenih životnih partnera bit će podložna porezu (droits d’enregistrement de donation) po povoljnijoj stopi : darovanja nekretnina podložna su tarifi koja se primjenjuje između partnera, dok će se darovanja pokretnina moći ostvariti uz smanjeni porez od 3%. Za darovanja obiteljskih poduzeća ili obiteljskih društava, neprijavljeni životni partneri moći će biti smatrani “partnerima” ako neprekidno žive s darovateljem i zajedno s njime čine zajedničko kućanstvo najmanje tri godine, na dan darovanja.
Upis u registar stanovništva ili u registar stranaca predstavlja presumpciju (iuris tamtum koju je moguće oboriti) ispunjenja uvjeta “stvarnog suživota”, ali porezna uprava može odbiti taj upis kao dovoljan dokaz, primjerice u slučaju lažnog prijavljivanja prebivališta ili kada ista adresa obuhvaća dvije odvojene stambene jedinice.
Tumačenje "stvarnog suživota" nije nužno vezano uz "ljubavni" odnos među osobama koje žive zajedno. Tako će preživjeli od dva brata ili dva prijatelja koji zajedno žive i tvore zajedničko kućanstvo moći biti smatran "partnerom" preminulog u pogledu poreza na nasljedstvo.
Legat prijatelju
Ovdje je riječ o izjednačavanju nesrodnih osoba ili udaljenih rođaka sa zakonitim nasljednicima preminulog. Na primjer, osoba u godinama i s posebnim potrebama bi mogla željeti obdariti osobe koje su joj pružile pomoć u posljednjim godinama života.
Moguće je, putem oporuke, izabrati jednu ili više fizičkih osoba koje će dobiti legat po povoljnoj stopi od 3% za ukupan iznos od 15.000 €.
Ukupna svota od 15.000 € može biti dodijeljena jednoj osobi ili više osoba. Ako osobe koje su obdarene prime više od ukupne svote od 15.000 €, preostali iznos bit će podložan porezima na nasljedstvo po "normalnoj" stopi.
Uvođenje ove snižene stope omogućit će, na primjer, osobi kojoj bude dodijeljeno 15.000 € da plati porez na nasljedstvo od 450 € umjesto 6.000 €, što predstavlja uštedu od 5.550 €.
Ukinuće minimalnog poreza kod odricanja od nasljedstva za one koji imaju koristi od odricanja
Trenutno, u slučaju odricanja od nasljedstva, porez na nasljedstvo koje moraju platiti osobe koje imaju koristi od odricanja ne može biti manji od onog kojeg bi odricatelj trebao platiti (članak 68 Zakona o nasljedstvu Bruxelles-Capitale). Zakonodavac smatra da ovo pravilo predstavlja prepreku odricanjima od nasljedstva u kontekstu u kojem je postalo uobičajeno nasljeđivati od roditelja u starijoj dobi, a time i nasljednici radije žele pogodovati vlastitoj djeci. Ukidanjem članka 68 Zakona, prijenos na sljedeću generaciju bit će olakšan : oporezivanje će se utvrditi uzimajući u obzir građanski status nasljednika onako kako se predstavlja poreznoj upravi.
Imajući u obzir nove ili alternativne životne zajednice i produljivanje životnog doga, te mjere idu u dobrom smjeru. Ipak, važno je uvijek uzeti u obzir preciznu činjeničnu situaciju kako bi se najbolje odluke mogle biti donesene. Bolje ne čekati dok ne bude prekasno, jer postoje veliki rizici (npr. ako osobe žive zajedno bez ikakvog ugovora, čak i s zajedničkim djetetom, jedna ne nasljeđuje od druge bez oporuke)
Tristan Krstić